Karnobat
Карнобат | |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 42°38′N 26°59′E / 42.633°N 26.983°E | |
| Država |  Bugarska
|
| Oblast | Burgas |
| Vlast | |
| - Gradonačelnik | Georgi Dimitrov |
| Visina | 174 |
| Stanovništvo (2010) | |
| - Grad | 18 946 |
| Vremenska zona | EEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 8400 |
| Pozivni broj | 0559 |
| Službena stranica karnobat | |
| Karta | |
  Karnobat | |
Karnobat (bugarski: Карнобат) je grad na jugoistoku Bugarske, u Oblasti Burgas od 18 946 stanovnika, po popisu iz 2010 godine.
Teritorij općine Karnobat prostire se na sjeveroistočnom dijelu historijske pokrajine Trakije, na 806 km², od toga je 87,37% poljoprivredno zemljište, 9,81% šumsko zemljište a na 2,82% su građevine. Grad leži na južnim obroncima brda Hisar u dolini. Nedaleko od grada u pravcu sjevera uzdiže se planinski masiv Balkan. Od glavnog grada Sofije grad je udaljen 310 km u pravcu jugoistoka, a od administrativnog oblasnog sjedišta Burgasa oko 50 km, u pravcu juga, drugi po veličini grad u oblasti - Ajtos udaljen je od Karnobata 23 km u pravcu istoka.
Karnobat je važno željezničko čvorište, preko kojeg ide sav promet za sjever Bugarske. Južno od grada ide trasa autoputa A1(E 773) koji povezuje Trakiju sa sjeverozapadnom Bugarskom.
U Karnobatu od 1925. radi državni Poljoprivredni istraživalački centar (Институт по земеделие) koji se bavi ispitivanjem novih sorti sjemena ječma i pšenice i uzgojem novih sorti ovaca. Uspjeli su križanjem uzgojiti novu sortu "Karnobatsku ovcu", koja ima bolje runo.
Prvi pisani izvor o naselju Karnobat je iz 1153. kad ga je opisao arapski putnik i geograf Muhamed al-Idrisi. Karnobat se spominje pod različitim imenima u turskim izvorima, kao: Karinovasa, Karinabad, Karnovo ...
Nakon osnivanja prve bugarske države u 7. vijeku, teritorij regije Karnobat, zbog svog strateškog značenja, bio je poprište mnogih bitaka između Bugarske i Bizant]]a. U to vrijeme utvrda Markeli, koja leži 7,5 km zapadno od Karnobata, bila je najznačajnija strateška točka, onaj koji bi vladao njome kontrolirao je put preko planinskih prijevoja na sjever.
Za svo vrijeme otomanske vladavine, Karnobat je bio važno upravno i trgovačko središte u Sandžaku Silistra. Jedan od najznačajnijih ljudi Bugarskog nacionalnog preporoda s kraja 18. stoljeća pop Stojko Vladislavov (poznat kao Sofronij Vračanski) djelovao je Karnobatu od 1791 do 1792. Karnobat je odigrao važnu ulogu za vrijeme Bugarskog nacionalnog preporoda, na početku 19. stoljeća, jedna od prvih javnih čitaonica u jugoistočnoj Bugarskoj - Razvitije (današnja sv. Kiril i Metod) osnovana je 1862, ona je odigrala veliku obrazovnu i nacionalnu ulogu. Odmah nakon toga izgrađena je i prva svjetovna škola 1864. Za vrijeme Rusko-turskog rata 1877.-1878., Karnobat i njegova regija, bili su žrtve terora koje su provodile turske dobrovoljačke jedinice Bašibozuk i Čerkezi prilikom svog povlačenja pred nadirućom ruskom carskom vojskom. Grad je oslobođen 24. januara 1878 i od tad je upravno središte općine.
Gradovi u Bugarskoj 
|
|---|
| Ajtos | Asenovgrad | Blagoevgrad | Botevgrad | Burgas | Ćustendil | Dimitrovgrad | Dobrič | Dupnica | Gabrovo | Gorna Orjahovica | Goce Delčev | Harmanli | Haskovo | Jambol | Karlovo | Karnobat | Kazanlak | Krdžali | Lom | Loveč | Montana | Nova Zagora | Panađurište | Pazardžik | Pernik | Petrič | Pleven | Plovdiv | Razgrad | Ruse | Samokov | Sandanski | Sevlijevo | Silistra | Sliven | Smoljan | Sofija | Stara Zagora | Svištov | Šumen | Trgovište | Trojan | Varna | Veliko Trnovo | Velingrad | Vidin | Vraca |
