Mapa regiona gde se govori turskim jezikom

Panturkizam je ideologija koja ima za cilj ujedenjenje svih Turaka i naroda koji govore turkijskim jezicima kao i teritorija na kojima oni žive. Nastao je oko 1880. godine među turskim intelektualcima u tadašnjoj Ruskoj Imperiji, sa ciljem kulturnog i političkog ujedinjenje svih turaka sa prostora tadašnjeg Osmanskog carstva, Rusije, Kine, Irana, Avganistana.

Ideologija pokreta koji teži stvaranju Velike Turske naziva se u literaturi panturkizam.

Jedan od najznačajnijih ranih eksponenata panturcizma je Enver Paša, Otomanski Ministar rata tokom Prvog svetskog rata i jedan od lidera borbe protiv Ruske Imperije i Sovjetske vladavine u Centralnoj Aziji.

Znašajna epizoda u istoriji panturcizma odigrala se tokom Drugog svetskog rata, kada su nacisti pokušali da potkopaju sovjetsko jedinstvo pod zastavom panturcizma u borbi sa SSSR-om. Nemački pokušaji, međutim, nisu dali značajne rezultate.

Genocid nad Jermenima

Panturcizam je bio osnovna ideologija i povod za genocid nad Jermenima koji je 1915. godine sproveden pod upravom Enver paše sa ciljem da se uklone ne-turske i ne-muslimanske manjine iz Osmanskog carstva u cilju stvaranja velikoturske države.

Grčki genocid

Grčki genocid je termin koji se koristi od strane nekih akademika a odnosi se na sudbinu Grka u Otomanskom carstvu tokom i nakon Prvog svetskog rata (1914-1923). Kao i Jermeni i Asirci, Grci su bili podvrgnuti raznim oblicima progona, uključujući masakre, proterivanja. Procenjuje se da je na stotine hiljada Grka umrlo tokom ovog perioda kao rezultat progona i masakra otomanskih vlasti.

Genocid nad Jermenima, Asircima i Kurdima

Pored jermenskog i grčkog genocida, pan-turski Mladoturski režim u Otomanskom carstvu sprovodio je genocid i nad asirskim i kurdskim stanovništvom.

Panturcizam i turska nacionalistička istoriografija je korišćena da se potpuno negira identitet Jermena i Kurda. U isto vreme, razne revizionističke tvrdnje su napravljene na drevnim narodima u regionu i šire.

Literatura

Panturkizam na Wikimedijinoj ostavi