|
Dio niza o članaka |
Stari vijek |
Srednji vijek |
Novi vijek |
Kraljevina Jugoslavija |
Socijalistička Jugoslavija |
Suvremena BiH |
|
Republika Bosna i Hercegovina bio je službeni naziv Bosne i Hercegovine od vremena proglašenja neovisnosti 1992. do formalnog stupanja na snagu Daytonskog sporazuma, odnosno područja koja su za vrijeme rata u BiH bila pod kontrolom vlade u Sarajevu.
Predstavlja državnopravnu nasljednicu Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, odnosno prethodnicu današnje Bosne i Hercegovine.
Iako međunarodno priznata u granicama jugoslavenske republike SRBiH, ona je de facto postojala samo na prostoru koji je bio pod kontrolom Armije BiH. Od tog prostora i teritorija Hrvatske Republike Herceg-Bosne, Washingtonskim sporazumom 1994. godine dogovoreno je formiranje Federacije BiH. Daytonskim sporazumom Federacija BiH postala je jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine.
Armija Republike Bosne i Hercegovine bila je oružana snaga Republike Bosne i Hercegovine za vrijeme rata u BiH. Armija RBiH osnovana je 15. travnja 1992., a veći dio strukture prenesen je iz bivše teritorijalne obrane Bosne i Hercegovine. Armija je nakon Daytonskog sporazuma definirana kao bošnjačka komponenta Vojske Federacije Bosne i Hercegovine.
Tijekom rata u BiH, škole su radile samo u većim gradovima. U opkoljenom Sarajevu, škole su radile u raširenim podrumskim učionicama u naseljima širom glavnog grada i to pod neprekidnim prijetnjama neprijateljskih snajpera i granata.[2] Ovisno o lokaciji dijela države, zaposlenici u školama morali su se prilagoditi ratnim prilikama tako da su se nastave odvijale u kućama i hodnicima. U nekim mjestima školske zgrade pretvorene su u izbjegličke kampove, bolnice ili vojne objekte.
Tijekom školske godine 1992./93., predmeti i nastavni plan i program bili su usko povezani s onima iz perioda SR BiH. Ipak, obrazovanje u ratu imalo je puno mana, te zbog oštećene infrastrukture i manjka učitelja i nastavnika, obrazovanje je bilo teško za učenike.[3]
Nazivi škola u Sarajevu promijenjeni su kroz period RBiH, a takvi su ostali i danas. Ideologija socijalističke Jugoslavije i Narodnooslobodilačka borba uništile su prijašnje nazive, pa tako imena pretežno ne-bošnjačkih povijesnih ličnosti nisu preživjela test vremena. Samo 3 škole od 60 u Sarajevu nisu mijenjale imena.[4]
U Republici Bosni i Hercegovini u službenoj upotrebi je srpskohrvatski odnosno hrvatskosrpski jezik ijekavskog izgovora.
|