Vei inoti kando (ad. up, on top, above ; up stairs ; in the up-land, in the interior.) kureva padenga.
Vei inoti kima (n. cold) kureva kutonhora. Mamwe mazwi: kima-banda (cold season).
Vei inoti kundu, (n. shortness; privation or scarcity, exertion). Mamwe mazwi: gbanya (n. tongs, pincers).
Vei inoti kure (n. word, voice, report) kureva izwi. Mamwe mazwi: kure dondo (n. concord, harmony, union).
Vei inoti baru (to save, cure, heal ; to recover, get well ; to escape; to get clear; to save, cure, heal ; to recover, get well ; to escape) kureva kuponesa.
Vei inoti bere kana mbere (self, myself) kureva ini. Mamwe mazwi: bere (fine, good).
Vei inoti biri ( same, self-same, that) kureva chimwecho. Mamwe mazwi: kunda (grow, to grow up).
Vei inoti kurea (to deceive) - fananidzai nokuti Mareya. Mamwe mazwi: kurima (n. dry season).
Vei inoti mande (other, anther) kureva chimwewo. Mamwe mazwi: mara (v. to be lighted, kindled) kureva kupfuta.
Vei inoti nyenye (v. to scatter, disperse). Mamwe mazwi: samba (n. basket).
Vei inoti nyoma (v. to be like, similar) kureva kufanana. Mamwe mazwi: nyo (n. likeness, similarity.).
Vei inoti samba (v. to tremble, to shake). Mamwe mazwi: sembe (n. strength, power, force, energy).
Vei inoti seri (n. witness) kureva fakazi. Mamwe mazwi: simbiri (join, to join).
Vei inoti sunda (v. send) kureva kutuma. Mamwe mazwi: suna (n. rain).
Vei inoti sunda, sonda (n. stranger, visitor, guest) kureva muenzi. Mamwe mazwi: ta (fire) kureva moto.
Vei inoti tama (gentle, meek) kureva zvinyoro-nyoro. Mamwe mazwi: ta (part, portion) kureva chikamu.
Vei inoti te (middle, midst, centre) kureva pakati. Mamwe mazwi: pate (zenith). Su-te (midnight).
Vei inoti tembe (to stand or place in a line, to form a row). Mamwe mazwi: te (to break in pieces).
Vei inoti tea-tea (to disperse, to scatter). Mamwe mazwi: tere (broken, split).
Vei inoti tere (n. sun, daytime, day,) kureva zuva. Mamwe mazwi: tere bera (the sun sets).