14. 1. - Venčali se Marilyn Monroe i Joe DiMaggio (razvode se već u oktobru).
16 - 17. 1. - Na Trećem, vanrednom, plenumu CK SKJ, nakon niza članaka u "Borbi" i "Novoj misli", Milovan Đilas optužen za "revizionizam" i da je dao "osnovu" za likvidaciju SKJ - isključen iz Centralnog komiteta i udaljen sa svih funkcija, kažnjen "poslednjom opomenom" (svojevoljno izašao iz partije u aprilu); sledi čistka onih povezanih sa Đilasom (npr. Vladimir Dedijer, koji ga je jedini branio na plenumu). Izabrani su novi članovi Izvršnog komiteta CK: Miha Marinko, Blažo Jovanović i Petar Stambolić.
Moša Pijade nasleđuje Đilasa na mestu predsednika Savezne skupštine 28-og.
21. 1. - Štrajk studenata veterine u Zagrebu - otpor prema sistemu nastave i nastavnom planu.
23. 2. - 2. 3. - Plenum CK KPSS pokreće kampanju Osvajanje zirati, tj. Devičanska polja, privođenja poljoprivredi miliona hektara nedirnute zemlje u Kazahstanu, Povolžju i dr.
24. 2. - Zvanični početak rada Kluba studenata tehnike (KST) u Beogradu.
25. 2. - Predsednik Egipta gen. Muhammad Naguib smenjen od strane Saveta revolucionarne komande (spor oko demokratije ili nastavka vojne vlasti), ali vraćen već sutradan zbog narodnih protesta.
25. 2. - Puč u Siriji: vojni vladar Adib Šišakli odlazi u Liban, nakon što su se protiv njega pobunili Druzi i razne političke frakcije. Vraća se stari predsednik Hašim al-Atasi (do 1955).
25. 2. - Jugoslavija traži od evropskih kreditora moratorijum od 15-20 godina na dugove od 360 miliona dolara. (NYT)
Mart/Ožujak
1. 3. - Castle Bravo - detonacija hidrogenske bombe na atolu Bikini snage 15 megatona, 2,5 puta više od predviđene; ozračeni mornari japanske ribarice Daigo Fukuryū Maru, radioaktivnost povišena čak i u Evropi.
1. 3. - Portorikanski nacionalisti otvorili vatru u Predstavničkom domu američkog Kongresa i ranili petoro ljudi.
4. 3. - Nakon Vlka Červenkova, Todor Živkov je novi prvi sekretar Bugarske KP (do 1989, takođe i premijer 1962-71. i šef države 1971-89).
9. 3. - Edward R. Murrow i Fred W. Friendly producirali na CBS emisiju "Izveštaj o senatoru Josephu McCarthyju".
13. 3. - Komitet državne bezbednosti (KGB) pri Savetu ministara SSSR nastaje izdvajanjem iz Ministarstva unutrašnjih dela. Prvi šef je Ivan Serov (do 1958).
28. 3. - Stranim novinarima u Beogradu se dele leci o osnivanju "Socijalističke partije", koja se zalaže za slobodne izbore. (NYT, "Borba" kasnije tvrdi da je stvar lažirana)
29-30. 3. - IV plenum CK SKJ, Rankovićevo izlaganje o dezorijentaciji u sprovođenju odluka VI kongresa SKJ, komunisti imaju pravo i dužnost da utiču na dalji razvitak u svim oblastima. Tito tvrdi da i Istok i Zapad žele da skrenu Jugoslaviju od jedinstvenog puta ka socijalizmu.
April/Travanj
3. 4. - Sovjetski obaveštajac Vladimir Petrov prebegao u Australiju.
7. 4. - Američki predsednik Dwight D. Eisenhower izlaže "teoriju domina" o opasnosti napredovanja komunizma u Indokini i Aziji.
8. 4. - South African Airways Flight 201: još jedan De Havilland Comet se raspao i pao u more, kod Napulja - flota prizemljena do 1958, kada je poletela nova verzija.
1. 5. - Počinje generalni štrajk u Hondurasu koji će trajati do jula - kompanija United Fruit i vlada su prihvatili mnoge radničke zahteve.
4. 5. - General Alfredo Stroessner izveo vojni udar u Paragvaju - u avgustu postaje predsednik i to ostaje do 1989.
6. 5. - Završeno je četvorosedmično saslušanje o J. Robertu Oppenheimeru pred Komisijom za atomsku energiju - 27-og je donesena odluka da mu, mada je lojalan i diskretan, bude oduzeto sigurnosno odobrenje.
16. 5. - Fudbalska utakmica Jugoslavija - Engleska u Beogradu, 1:0 za Jugoslaviju pred 60.000 gledalaca.
16. 5. - Pobuna u radnom logoru Kengir u Kazaškoj SSR: ugušena je tenkovima mesec dana kasnije.
17. 5. - Predmet Brown v. Board of Education - Vrhovni sud SAD presudio da je segregacija (odvojenost crnaca i belaca) u školama neustavna. Kraj principa "Zasebno ali jednako", potvrđenog odlukom Plessy v. Ferguson 1896, ali za punu desegregaciju će biti potrebno još par decenija.
19. 5. - Sporazum SAD i Pakistana o saradnji u odbrani: Pakistan dobija pomoć a SAD bazu za izviđanje.
21. 5. - Italijanska topovnjača zarobila četiri jugoslovenska vojnika, nakon što su se ukrcali na ribarski brod "blizu Šibenika" - FNRJ optužuje Italiju da podržava kršenje teritorijalnih voda. (NYT)
26. 5. - U eksplozijama na američkom nosaču aviona USS Bennington ima 103 stradalih.
maj - Tito u intervjuu: zainteresovan za direktnu vojnu asocijaciju sa vodećim silama NATO-a i indirektnu saradnju sa NATO-om preko Ankarskog sporazuma.
Jun/Juni/Lipanj
2 - 6. 6. - Predsednik Tito u poseti Grčkoj, razgovor o Balkanskom paktu (na odlasku, 1. 6., položio je venac u "Plavu grobnicu" kod ostrva Vido, u spomen palim borcima u Prvom svetskom ratu, a na kraju je posetio i Zejtinlik[3][4]).
3. 6. - Sovjetski MiG pucao blizu Graca na belgijski teretni avion, upućen u Beograd - prinudno je sleteo, poginuo radio-operater.
ca. 5. 6. - Poplave u Jugoslaviji, 20 mrtvih. (NYT)
27. 6. - Puč u Gvatemali: u organizaciji CIA-e (Operacija PBSuccess) oboren predsednik Gvatemale Jacobo Árbenz Guzmán - okončan je period Gvatemalske revolucije, sledi višedecenijska nestabilnost i građanski rat (1960-96).
1. 7. - Nordijski pasoški savez sada obuhvata i slobodno stanovanje i rad.
2. 7. - Lavonova afera ili Operacija Susannah, izraelska operacija pod lažnom zastavom: detonirana bomba u aleksandrijskoj pošti, zatim 14-og u dve američke biblioteke u Al. i Kairu.
4. 7. - Ukidanjem restrikcija na trgovinu mesom, konačno ukinuto racionisanje hrane u Velikoj Britaniji, posle 14 godina.
31. 7. - Italijanska ekspedicija je prva koja se popela na himalajski vrh K2.
Avgust/August/Kolovoz
2. 8. - Grčko-jugoslovenski protokol o zajedničkim odbrambenim planovima na albanskoj i bugarskoj granici. (NYT)
2. 8. - Svetsko prvenstvo u jedrilicama u Engleskoj: u dvosedima pobedili Zvonimir Rain i Božidar Komac u Ikarus Košavi.
9. 8. - Balkanski pakt: Jugoslavija, Grčka i Turska potpisale na Bledu Ugovor o savezu, političkoj saradnji i uzajamnoj pomoći; ugovor sklopljen na 20 godina predviđa vojnu pomoć zemlji koja bude napadnuta.
29. 8. - Hleb u FNRJ poskupljuje, cene rastu 7-20% nakon loše žetve. (NYT) Nestašica je i goriva i energije. (NYT 26. 9.)
30. 8. - 4. 9. - U Zagrebu se održava Svjetski kongres za zaštitu djece, predsjednik Tito potpisao Deklaraciju o pravu djeteta.
30. 8. - Francuska skupština odbija sa 319:264 ratifikaciju Ugovora o Europskoj obrambenoj zajednici čime je ova oborena. Novo rješenje pronađeno u listopadu.
5. 9. - U Torinu završen evropski šampionat u vodenim sportovima, jugoslovenski vaterpolisti srebrni (između Mađarske i SSSR), Esa Ligorio osvojila bronzu u 400m slobodno.
6. 9. - Felinijev film La strada prikazan na Venecijanskom festivalu.
6. 9. - U Manili potpisan antikomunistički Ugovor o kolektivnoj odbrani jugoistočne Azije, čime nastaje organizacija SEATO (Southeast Asia Treaty Organization, ugašena 1977).
9. 9. - Zemljotresom razoren grad Orléansville (današnji Chlef) u francuskom Alžiru, 1500 poginulih.
14. 9. - Zamenik državnog podsekretara SAD, Robert D. Murphy, u poseti Beogradu.
14. 9. - Tockojska nuklearna vežba: 45.000 sovjetskih vojnika prešlo preko hipocentra ubrzo nakon detonacije bombe RDS-4.
5. 10. - Potpisan londonski Memorandum o saglasnosti između vlada Italije, V. Britanije, SAD i FNRJ o Slobodnoj Teritoriji Trsta: Jugoslaviji pripada Zona B i delić zone A, Italiji veći deo zone A i sam grad; puna prava nacionalnim manjinama i slobodna luka u Trstu.
10. 10. - U Omanu izbaja Džebelahdarski rat: sultan Said bin Taimur protiv imama Ghaliba Alhinaia u unutrašnjosti (do 1959).
11. 10. - Việt Minh preuzeo civilnu vlast u Severnom Vijetnamu, pošto su Francuzi juče otišli iz Hanoja.
12. 10. - Uragan Hazel ubio 1000 ljudi na Haitiju, kasnije još 95 u SAD. Posledice uragana i ukradena pomoć ruše popularnost haićanskog predsednika Magloara.
23. 10. - Pariskim sporazumima ustanovljena Zapadnoevropska unija, predviđen kraj okupacije Nemačke, koja postaje partner u Hladnom ratu. ZU je od malog značaja do 1980-tih.
25. 10. - Jugoslovenske snage ušle u dio tršćanske Zone A (operacija Giardinaggio: 11 kv.km sa 3 km obale).
25. 10. - Od klizišta izazvanih kišom u Salernu, Italija, poginulo 300 ljudi.
26. 10. - Italija preuzima grad Trst i ostatak Zone A, dok se britanske i američke snage povlače. Jugoslavija i formalno inkorporira zonu B.
26. 10. - Pripadnik Muslimanskog bratstva, Mahmoud Abdul Latif, pokušao da ubije egipatskog premijera Nasera u Aleksandriji - sledi zabrana i represija Bratstva (petorica obešena u decembru).
29. 10. - U Beogradu izbili studentski nemiri nakon vesti o poskupljenju hrane i da je ista pokvarena - neki studenti će završiti na robiji[8]. Vlada potvrdila vest 15. 11. (NYT)
29. 10. - "Sedam sestara" i jedna francuska firma osnivaju konzorcijum za promet iranske nafte: ostaje nacionalizovana, "sestre" uzimaju 50% profita. Anglo-iranska naftna kompanija je ove godine promenila ime u Britanski petrolej (današnji BP).
30. 10. - Američki mornarički Lockheed C-121 Constellation nestao sa 42 osobe iznad Atlantika.
6. 11. - Sovjetska vlada objavila spremnost za poboljšanje odnosa sa Jugoslavijom[1]. Kasnije tokom meseca Tito izjavljuje da će slediti politiku nezavisno od Istoka i Zapada.
7. 11. - Sovjetski MiG-15 oborio američki B-29 blizu Hokaida.
10. 11. - Predstavljen Ratni spomenik Marinskog korpusa SAD u Washingtonu DC.
13. 11. - FNRJ misli da "nije vreme" da se Italija priključi balkanskom paktu. (NYT)
14. 11. - Egipatski predsednik Muhammad Naguib prinuđen na ostavku od strane premijera Nassera (premijer do 1962. i 1967-70, predsednik 1956-70).
ca. 20. 11. - Nestašice energije i hrane u FNRJ. (NYT)
21. 11. - Otvorena fabrika aluminijuma u Strnišču/Kidričevu (današnji Talum).
2. 12. - AmeričkiSenat izrekao javni prijekor senatoru Džozefu Makartiju zbog njegovog svirepog ponašanja tokom istražnog postupka protiv hiljada ljudi koji su bili osumnjičeni da su komunisti.
2. 12. - Potpisan Kinesko-američki ugovor o uzajamnoj odbrani: podrška Republici Kini (Tajvanu) protiv moguće komunističke agresije (na snazi 1955-79).
14. 12. - Kineski ministar Zhou Enlai šalje telegram jugoslovenskom kolegi Koči Popoviću, izražava zadovoljstvo zbog skorog uspostavljanja odnosa (sledećeg meseca).[9]
25. 12. - New York Times objavljuje intervju sa Đilasom: misli da bi trebala postojati još jedna partija, socijalistička.
30. 12. - U Ankari potpisan ugovor o prijateljstvu Jugoslavije i Afganistana.
30. 12. - Otvoren slučaj protiv Đilasa i Dedijera zbog "povrede vitalnih interesa" zemlje.
Kroz godinu
U Srbiji početak rada elektrana HE Ovčar banja, HE Međuvršje i Vlasinskih HE (trećina energije proizvedene u Srbiji u to vreme).
Jugoslavija dobila 45 miliona dolara ekonomske pomoći od SAD i 15 miliona od V.Britanije i Francuske[1].
Preduzeća u Jugoslaviji moraju dati vladi 50 % rezervi stečenih prethodne godine, pre svega za razvoj poljoprivrede, kao i fabrike celuloze, rudnik bakra, železaru i fabriku đubriva[1].
Veslač Perica Vlašić osvojio Diamond Challenge Sculls u Engleskoj.
Beogradska opera postavila "Borisa Godunova" sa Miroslavom Čangalovičem u glavnoj ulozi.
Useljeni prvi stanovi u zlosrećnom stambenom kompleksu Pruitt–Igoe u St. Louisu.
Fizika: Max Born (fundamentalno istraživanje u kvantnoj mehanici, naročito za njegovu statističku interpretaciju talasne funkcije) i Walther Bothe (metod koincidencije i otkrića koja je njime napravio, → koincidentno kolo)
Fiziologija i medicina: John Franklin Enders, Thomas Huckle Weller i Frederick Chapman Robbins (otkriće sposobnosti virusâ poliomijelitisa da rastu u kulturama raznih tipova tkiva)