22. novembra/studenog (22. 11.) je 326. dan godine po gregorijanskom kalendaru (327. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 39 dana.

Događaji

• 1220. — Njemačkog kralja Friedrika II. iz roda Staufer papa Horacije II. okrunio je za rimsko-njemačkog cara. Friedrik je zauzvrat obećao (peti) križarski pohod na Palestinu. Pohod je počeo 1228. godine.
• 1497. — Tražeći morski put u Indiju, Portugalac Vasko da Gama postao je prvi moreplovac koji je oplovio Rt Dobre Nade, na krajnjem jugu Afrike.
• 1699. — Danska, Rusija, Saska i Poljska, nakon pobede nad švedskom vojskom, potpisale su sporazum o podeli Kraljevine Švedske.
• 1819. — Rođena engleska književnica Meri En Evans, poznata kao Džordž Eliot, jedan od utemeljivača engleskog psihološko-socijalnog romana ("Sajlas Marner", "Mlin na Flosi").
• 1842. — Na planini Sent Helen u američkoj državi Vašington izbila je erupcija. To je bila prva vulkanska erupcija u Americi čiji je datum izbijanja zabeležen.
• 1868. — Održana je prva pozorišna predstava u Beogradu u zgradi na Varoš-kapiji, komad "Đurađ Branković" Karla Obernjika.
• 1869. — U Parizu rođen Andre Žid, jedna od najkontroverznijih i najuticajnijih ličnosti francuske književnosti 20. vijeka. Romanopisac, esejist, kritičar, dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1947. ("Kovači lažnog novca", "Podrumi Vatikana", "Pastoralna simfonija").
• 1913. — Rođen Edvard Bendžamin Britn, jedan od najznačajnijih engleskih kompozitora 20. vijeka. Sa operskim pjevačem Piterom Pirsom osnovao je 1948. Aldeburški muzički festival ("Piter Grajms", "Otmica Lukrecije", "Ratni rekvijem", "Prolećna simfonija").
• 1916. — Umro američki pisac Džek London, jedan od najčitanijih autora u prvoj polovini 20. vijeka ("Zov divljine", "Bijeli očnjak", "Mjesečeva dolina", "Ljudi s dna").
• 1943. — U Libanu proglašena nezavisnost, čime je ukinut mandat koji je nad ovom državom imala Francuska od 1. jula 1920. Arapske zemlje, Velika Britanija i SAD odmah su priznali nezavisnost Libana, a francuske trupe su sporazumno napustile zemlju 1946.
• 1954. — Umro je ruski pravnik i diplomata Andrej Višinski, državni tužilac (od 1935) u vrijeme velikih čistki koje je u drugoj polovini tridesetih godina 20. vijeka sproveo sovjetski lider Staljin. Bio je šef sovjetske diplomatije 1949, a potom stalni predstavnik SSSR-a u UN-u.
• 1963. — u Dallasu ubijen predsjednik SAD John F. Kennedy.
• 1963. — U Dalasu, u Teksasu, ubijen predsjednik SAD-a Džon Ficdžerald Kenedi. Za izvršenje atentata osumnjičen je Li Harvi Osvald, kojeg je dva dana kasnije u policijskoj stanici ubio Džek Rubi.
• 1963. — Umro engleski književnik Oldos Haksli, jedan od najistaknutijih evropskih esejista 20. vijeka, kosmopolita i aktivista pacifističkog pokreta (Peace Pledge Movement, 1935). Njegovi "romani ideja" zasnovani su na esejističkim modelima rasprava i sukoba načela ("Kontrapunkt života", "Vrli novi svijet", "Slijepi u Gazi").
• 1972. — Predsjednik SAD Ričard Nikson ukinuo je, nakon 22 godine, zabranu putovanja američkih brodova i aviona u Kinu.
• 1974. — Generalna skupština UN-a dala je status posmatrača Palestinskoj oslobodilačkoj organizaciji.
• 1975. — Huan Karlos je postao kralj Španije, dva dana nakon smrti diktatora Fransiska Franka. Poslednji španski monarh bio je Alfonso XIII, koji je 1931. pobjegao iz zemlje.
• 1977. — Anglo-francuski putnički avion "Konkord" počeo je redovni saobraćaj između Evrope i Amerike. Redovni letovi uspostavljeni su nakon dve godine pravnih rasprava zbog jačine buke koju taj avion proizvodi]].
• 1980. — Umrla Me Vest, holivudska zvijezda i seks simbol tridesetih godina 20. vijeka.
• 1989. — U Bejrutu ubijen predsjednik Libana Rene Muavad dok je prolazio kroz grad u svečanoj povorci povodom Dana nezavisnosti. U bombaškom napadu poginulo je još 16 ljudi.
• 1990. — Prva žena premijer u istoriji Velike Britanije, Margaret Tačer, zbog neslaganja u njenoj Konzervativnoj stranci podnijela je ostavku posle 11,5 godina provedenih na mjestu premijera.
• 1992. — Pomorsko-vazduhoplovne snage NATO-a i Zapadnoevropske unije započele su kontrolu brodova u međunarodnim vodama Jadranskog mora u cilju onemogućavanja snabdijevanja SR Jugoslavije naftom i drugim strateškim materijalima.
• 1995. — Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, kojim je okončan bosanski rat, Savjet bezbjednosti UN-a suspendovao je ekonomske sankcije SR Jugoslaviji i počeo skidanje embarga na oružje državama nastalim od bivše Jugoslavije. SR Jugoslavija je bila pod ekonomskom blokadom 1.253 dana (od 31. maja 1992).
• 2000. — Emil Zatopek, legendarni češki trkač i jedini atletičar koji je osvojio tri zlatne medalje u trkama na duge staze na jednoj olimpijadi, umro je u Pragu u 78. godini. Prvo olimpijsko zlato osvojio je u Londonu 1948, a tri olimpijske zlatne medalje u Helsinkiju 1952. Zatopek je 1. decembra proglašen za češkog sportistu stoljeća.
• 2002. — U Nigeriji je ubijeno više od 100 ljudi u napadu ciljanom na kandidatkinje izbora za Miss svijeta.
• 2002. — Nigerija je odlučila da se takmičenje za Mis svijeta održi u nekoj drugoj državi, zbog muslimansko-hrišćanskog sukoba u kojima je poginulo najmanje 215 ljudi.
• 2005. — Predsjednica Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Angela Merkel, prva žena na mjestu kancelara Njemačke, zvanično je stupila na dužnost.
• 2007. — Umro francuski koreograf Moris Bežar, jedan od osnivača medernog plesa. Među njegovim koreografijama su "Bolero", Betovenova "Deveta simfonija", "Romeo i Julija", "Malro".

.

Rođenja

• 1808. — Thomas Cook, britanski poduzetnik.
• 1819. — George Eliot, engleski pisac.
• 1857. — George Gissing, engleski književnik (u. 1903.).
• 1863. — Jandre Kuzmić, gradišćanskohrvatski pedagog i pisac (u. 1940.).
• 1869. — André Gide, francuski književnik (u. 1951.).
• 1871. — Frank Sherwood Cocheu, američki general u Prvom svjetskom ratu (u. 1959.).
• 1876. — Vladimir Stahuljak, hrvatski skladatelj, orguljaš i zborovođa (u. 1960.).
• 1877. — Endre Ady, mađarski pjesnik (u. 1919.).
• 1881. — Enver Paša, turski general i političar.
• 1890. — Šarl de Gol, francuski general i političar.
• 1891. — Edward Bernays, austrijsko-američki pionir struke odnosa s javnošću židovskog porijekla (u. 1995.).
• 1893. — Lazar Kaganovič, sovjetski revolucionar i političar (u. 1991.).
• 1901. — Joaquín Rodrigo, španski kompozitor.
• 1904. — Louis Néel, francuski fizičar.
• 1907. — Dora Maar, francuska slikarica, fotograf i pjesnikinja (u. 1997.).
• 1913. — Benjamin Britten, engleski skladatelj (u. 1976.).
• 1913. — Franjo Punčec, hrvatski tenisač, državni reprezentativac. Svjetski teniski as i jedan od najboljih hrvatskih sportaša 20. stoljeća (u. 1985.).
• 1925. — Irena Kolesar, hrvatska glumica (u. 2002.).
• 1931. — Anton Tus, hrvatski general, prvi načelnik Glavnog stožera OSRH.
• 1935. — Virgilije Nevjestić, hrvatski grafičar, slikar i pjesnik (u. 2009.).
• 1938. — Toma Zdravković, srpski pevač narodne muzike.
• 1940. — Terry Gilliam, američko-britanski režiser i animator, član komičarske grupe Monty Python.
• 1942. — Želimir Škarica, hrvatski pisac.
• 1943. — Billie Jean King, američka teniserka.
• 1947. — Nevio Scala, talijanski nogometaš i trener.
• 1948. — Radomir Antić, srpski fudbalski trener.
• 1953. — Matija Ljubek, hrvatski kanuist (u. 2000.).
• 1955. — Milan Bandić, hrvatski političar bosanskohercegovačkog porijekla i zagrebački gradonačeln (u. 2021.).
• 1958. — Jamie Lee Curtis, američka glumica.
• 1965. — Mads Mikkelsen, danski filmski glumac.
• 1967. — Boris Becker, njemački tenisač.
• 1970. — Winston Bogarde, umirovljeni nizozemski nogometaš.
• 1976. — Torsten Frings, njemački nogometaš.
• 1979. — Vuk Kostić, srpski pozorišni, televizijski glumac i filmski glumac.
• 1983. — Kalina Kovačević, srpska glumica.
• 1984. — Scarlett Johansson, američka glumica.
• 1986. — Oscar Pistorius, južnoafrički atletičar.
• 1986. — Zorana Arunović, srpska reprezentativka u streljaštvu.

.

Smrti

• 1854. — Dragutin Rakovac (Dragutin Rakovec), hrvatski književnik, prevoditelj, publicist i javni djelatnik (* 1813.).
• 1876. — Armin Šrabec, hrvatski klasični filolog, violočelist i skladatelj (r. 1844.).
• 1916. — Jack London, američki književnik (r. 1876.).
• 1963. — Aldous Leonard Huxley, britanski književnik (r. 1894.).
• 1963. — John F. Kennedy, američki političar i predsjednik (r. 1917.).
• 1980. — Mae West, američka filmska glumica (r. 1893.).
• 1981. — Hans Adolf Krebs, njemački liječnik i nobelovac (r. 1900.).
• 2000. — Emil Zatopek, češki atletičar, 4-struki olimpijski pobjednik (r. 1922.).
• 2011. — Sena Jurinac, bosansko-hrvatsko-austrijska operna pjevačica (r. 1921.)
• 2011. — Darijo Možnik, hrvatski gimnastičar (r. 1989.)

.

Praznici i dani sećanja

Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar