Stanovništvo
- Broj stanovnika: 36.206 (2001.)
- Gustoća naseljenosti: 144 st/km²
Stanovništvo grada živi u 77 naselja i gradu Samoboru koji broji 15.147 stanovnika. Tih 77 naselja i njihovi poštanski brojevi su:
10430 (Samobor)
Bobovica, Braslovje, Bukovje Podvrško, Celine, Cerje, Domaslovec, Draganje Selo, Dragonoš, Dubrava, Farkaševec, Gradna, Gregurić Breg, Hrastina, Kladje, Kotari, Mala Jazbina, Mala Rakovica, Mali Lipovec, Manja Vas, Medsave, Molvice, Otok, Prekrižje Plesivicko, Rude, Samobor, Savršćak, Slani Dol, Slapnica, Slavagora, Smerovišće, Šipački Breg, Velika Rakovica, Veliki Lipovec, Vratnik, Vrbovec, Vrhovčak
10432 (Bregana)
Beder, Bregana, Breganica, Grdanjci, Jarušje, Javorek, Klokovčevec, Kostanjevec Podvrški, Kravljak, Lug, Mala Jazbina, Noršić Selo, Osredek Žumberački, Otruševec, Podvrh, Poklek, Selce Žumberačko, Stojdraga, Velika Jazbina, Višnjevec Podvrški
10435 (Sveti Martin pod Okićem)
Dolec Podokićki, Drežnik Podokićki, Falašćak, Galgovo, Klake, Konšćica, Podgrađe Podokićko, Sveti Martin Pod Okićem
10436
Rakov Potok
10450
Pavučnjak, Petkov Breg
10453
Brezovac Žumberački
10456
Bratelji, Budinjak, Cerovica, Dane, Golubići, Gornja Vas, Novo Selo Žumberačko, Osunja, Sječevac, Šimraki, Tisovac Žumberački
Turizam
Turizam u Samoboru kroz stoljeća
- 1810: Otvorena je stanica poštanske diližanse i hotel "K gradu Trstu" s pet soba za noćenje i restauracijom
- 1825.-1836: Izgrađena je općinska vijećnica. Izrađuje se plan uređenja glavnog trga i regulira se korito Gradne.
- 1833.-1848: Samobor posjećuju mnogi ilirci - Ljudevit Gaj, Stanko Vraz, Pavao Štoos i drugi.
- 1835.-1837: "Agramer Zeitung" poziva na balove i karnevalske zabave u Samoboru.
- 1839: Osnovana je tvornica stakla ("Glažuta") u Osretku u kojoj su izrađeni brojni suveniri.
- 1840: Marko Bedenko otvara redovnu liniju konjskog omnibusa Zagreb-Samobor.
- 1851: Samoborski magistrat izdaje tiskanice za prijavljivanje gostiju.
- 1852: Pri magistratu je izabran odbor koji treba voditi brigu o poljepšavanju Samobora.
- 1855: Uvodi se jedinstveni cjenik ugostiteljskih i hotelskih usluga na području samoborskog kotara.
- 1860: Julije Huhn, zagrebački litograf, izdaje dvije razglednice sa samoborskim motivima. Josip Kompare, samoborski knjigoveža, organizira prvu karnevalsku povorku.
- 1865: Organiziran je prvi "majalis".
- 1868: Počinje izgradnja Šmidhenovih sumpornih toplica.
- 1875: Hrvatsko planinarsko društvo organizira na Samoborskom gorju svoj prvi izlet.
- 1878: Općina prodaje zemljište za prvu "vikendicu" (vila Wagner).
- 1883: Projektiran je zabavni park Anindol.
- 1884: Izgrađen je most na Savi kod Podsuseda.
- 1886: Osnovano je samostalno "Društvo za poljepšavanje Samobora".
- 1887: Kotarska oblast izdaje Statut za ugostiteljstvo.
- 1889: Otvoreno je kupalište na Vugrinščaku (hidropatsko).
- 1901: Izgrađena je uskotračna pruga Zagreb-Samobor.
- 1904: Počinje izlaziti pokladni list "Sraka" i ljetovališni vjesnik "Samoborski list".
- 1905: Otvara se Hydropatički zavod - kupalište i lječilište.
- 1906: Otvoren je "Penzion" i restauracija (današnja "Lavica")
- 1914: Do te godine Samobor je imao tri hotela, pension, restauraciju, kavanu i oko 50 gostionica.
- 1920: Formirano je Klimatsko povjerenstvo Samobor.
- 1932: Osnovano je Društvo za promet stranaca.
- 1939: Formiran je Općinski turistički odbor.
- 1945: U okviru Kotarskog narodnog odbora formiran je Savjet za turizam.
- 1952: Osnovano je Turističko društvo Samobor.
- 1964: Osnovan je Turistički savez općine Samobor.
- 1973: Otvorena je Grgosova pećina.
- 1974: Otvoren je hotel "Šmidhen".
- 1975: Otvorena je Turistička poslovnica.
- 1994: Osnovana je Turistička zajednica grada Samobora.
Manifestacije
Poklade, u samoborskom kraju nazvane Fašnik običaj je prijelaznog razdoblja između zime i proljeća. Porijeklo vuče iz starih agrarnih obreda za plodnost te iz nekih praznika zapadnoga kulturnog kruga (grčko-rimskog), posebno Luperkalija i Saturnalija. U toku svoje duge povijesti ušao je i u katolički kalendar. Tako je fašnički utorak, središnji dan svih pokladnih događanja, postao posljednji dan zabave te neograničenog jela i pila prije četrdesetodnevnog uskrsnog posta. Ali on nema jako naglašenu religioznost i ne vezuje se ni za jednog sveca.
Tako najstariji poznati podatak potječe iz jednog zapisnika općinske sjednice od 1828. godine (koji se čuva u arhivi Samoborskog muzeja). Na sjednici se, između ostalog, vijećalo i o molbi Juraja Herdiborskog za najam sale općinske vijećnice "za držanje balov čez fašinek kak i leto lanjsko" (dakle, kao i 1827. godine).
Zanimljiv je i oglas Lovrenca Vukovića u "Agramer Zeitungu" 1835. godine pomoću kojega on poziva u svoju gostionicu na "fašnički bal" te nudi cjenik jela i pića.
Na Fašniku u Samoboru, posebno od 1860. godine, prisutna je kritika općedruštvenih i političkih prilika u Samoboru, ali i šire. Za to je najzaslužniji Josip Kompare koji je, osim izučenog zanata knjigoveže, s "vandranja" po Europi donio u Samobor i neke elemente tadašnjih europskih poklada. To je kritika općedruštvenih prilika i velike maskirane scene na pokretnim kolima (alegorijska kola). On je pisao tekstove, slikao ilustracije i glumio, a sve do 1885. bio je organizator i voditelj maskiranih povorki u Samoboru. Tada ulica i trg postaju glavno mjesto fašničkih spelancija. S ovim novinama u Fašniku Samobor još jednom potvrđuje svoju pripadnost srednjeeuropskom kulturnom krugu.
Kritiku općih prilika preuzet će i samoborski pokladni listovi od kojih jedino "Sraka" od 1904. godine, s prekidima, izlazi do današnjih dana (i po njoj je 60-tih godina stvoren maskirani lik). Po "Sraki" se može mjeriti demokracija: najžešća kritika bila je u periodima višestranačja.
Danas je Fašnik jedna od tradicionalnih manifestacija koje postaju zaštitni znak Samobora, simbol njegovog identiteta, svojevrsno kulturno dobro Samobora. Tih dana Samobor je najveseliji, najljepši, na vrhuncu svoga duha. To znaju i mnogi gosti iz susjednih gradova.
Samoborska glazbena jesen
Samobor je grad koji pažljivo čuva i njeguje svoju bogatu kulturnu baštinu, ali i grad koji nastoji i danas pridonositi suvremenoj kulturi i umjetnosti, kako vlastitoj, tako i onoj čitave Hrvatske. Samoborska glazbena jesen neprekidno već više od trideset godina ugošćuje vrhunske izvođače s bogatim i probranim programima i izuzetnog muziciranja.
Samoborska salamijada
Tradicija spravljanja češnjovki, salama i drugih suhomesnatih proizvoda njeguje se i prenosi s koljena na koljeno u gotovo svakoj samoborskoj obitelji.
Da se iz tradicije i obiteljskog "recepta" može stvoriti kvalitetna turističko-gospodarska manifestacija prvo su se pobrinuli mnogi kvalitetni samoborski mesari.
Krajem osamdesetih godina na inicijativu grupe entuzijasta i zanesenjaka u pripravljanju salama, a koju su predvodili Josip Vrbančić, Vlado Burić, Joža Prudeus, obitelj Župančić i drugi, održana je prva Salamijada kao javna manifestacija.
Okupljeni oko tadašnjeg Turističkog društva, te u nastavku Bratovštine sv. Jurja, nadograđivani su sadržaji tako da danas s ponosom možemo istaknuti da je Samoborska salamijada prerasla u međunarodnu manifestaciju koja na završnoj priredbi okupi preko 1000 zaljubljenika u salamu.
Rally oldtimera
U mjesecu srpnju svake godine Oldtimer klub "OTK Samobor" organizira oldtimer rally u Samoboru na kojem sudjeluje preko 100 posada iz cijele Hrvatske i susjednih zemalja. Prvi samoborski oldtimer rally u organizaciji OTK Samobor održan je 26. 07.1998.
Dani kruha i vina
Od svih jela i od svih pića što se čovjeku nude, jamačno su kruh i vino ono najbolje, najzdravije. Blagoslov Neba na svakom stolu. Osnivači ove već tradicionalne priredbe članovi su Ekološkog društva Samobor. Prve su "Dane" upriličili 1991. godine. Tijekom godina pridružili su se i drugi kao suorganizatori, poput Turističke zajednice grada Samobora i Samoborske vinogradarsko-vinarske udruge. Izložba se (jasno, i kušanje) najčešće priređuje u atraktivnim prostorima "Samoborske pivnice". O vinima većina zna da postoje dobra, bolja i bolja od boljih. Kriva vina i nisu vina i takvima na ovoj priredbi nema mjesta. Ovdje se izlažu samo ona na koje se može primijeniti izreka: ubrano koliko je Bog dao, načinjeno kako Bog zapovijeda.
No, kada je kruh u pitanju, tu vjerojatno postoji nedoumica: kruh je kruh! Ipak, posreći li Vam se pribivati ovoj priredbi, oduševljeno ćete zamijetiti tolike različitosti u sadržaju i oblicima. Ne samo da će Vam nepci biti razdragani profinjenim okusom pšeničnog, kukuruznog, heljdinog, zobenog, raženog i miješanog kruha u brojnim kombinacijama, već će Vam oči očarati prekrasni, maštoviti oblici brojnih pletenica, hljebova, likova, ukrašenih raznoraznim zrnima sezama, bundeve… Priredba koju svakako vrijedi posjetiti i koja će mnoge potaknuti da u svome domu pokušaju prirediti nešto od viđenoga.
Dan rudarske greblice
"Dan rudarske greblice" zauzima svoje stalno mjesto u kalendaru događanja samoborske općine. Taj izvorni kulinarski specijalitet, ili "tenki kolač" kako su ga nekada nazivali, bio je poticaj KUD-u "Oštrc" iz Ruda da uz kulturno-zabavni program promovira sebe i svoj kraj.
Od 1985. godine, kada je ta manifestacija prvi puta organizirana, "Rudarska greblica" je prerasla u kulturno i nezaobilazno druženje početkom srpnja i svake godine privlači sve više turista.
"Vrazova Ljubica" večer hrvatske ljubavne poezije
Susret hrvatskih pjesnika na grobu Ljubice Cantilly. Posjetite li ikad Samobor, pitajte za grob Ljubice Cantilly. Divna je ljubavna priča vezana uz ovo ime. Nesretno se u Ljubicu zaljubio Stanko Vraz. Pisao joj pjesme, ruže poklanjao. Ljubica pak, na nagovor svojih, udala se za drugoga. U spomen ovoj velikoj ljubavi svake se godine okupljaju hrvatski pjesnici oko ovog humka.
Kestenijada i Martinje
Nezaobilazne su jesenske svečanosti Kestenijade i proslave Martinja. Uz obilje jesenskih plodova i specijaliteta od kestena, samoborskog mošta koji postaje vinom, na ovim manifestacijama početkom jedanaestog mjeseca pripremaju se i prigodne izložbe.
Uz dobru organizaciju Turističke zajednice Samobora, samoborskih mališana, kulturno-umjetničkih društava i samoborskih vinara, svatko može pronaći za sebe ukusan pečeni kesten ili čašu samoborskog vina.
Hrvatska